Category Archives: Politika

MFK: Franco tin un barí sin fondo di èksküs pa no tene reunion ku MFK (pier Baai Macola) a pidi


Papia su bon i papia su malu: un kos ta sigur. E presidente di parlamento Mike Franco di partido PAIS tin un kantidat di èksküs -pa no kaba nunka- wardá den su kantor na Wilhelminaplein. Kada bes ku e hañéle den un pèrtá, kada bes ku su mentiranan i violashon di Reglamentu di Órden di parlamento keda konstatá i denunsiá públikamente, at’e pará kla ku otro èksküs. Su último hazañanan ta rondó di e petishon di urgensia ku MFK a pidi riba e pier nobo di Marine na Baai Macola. E echonan ta riba un rei. Djaweps 19 di mart atardi premier Asjes ta ventilá den su konferensha di prensa un set di kos ku no ta bèrdat rondó di e pier di Marine i ta bisa ku djarason 25 di mart un

Continue reading MFK: Franco tin un barí sin fondo di èksküs pa no tene reunion ku MFK (pier Baai Macola) a pidi

MENSAHE DI M. JARRAUD, SEKRETARIO-GENERAL DI ORGANISASHON MUNDIAL DI METEOROLOGIA NA OKASHON DI “DIA MUNDIAL DI METEOROLOGIA 2015 – KONOSEMENTU DI KLIMA PA AKSHON DI KLIMA”


logo-gobiernu

Mensahe di M. Jarraud, Sekretario-General di Organisashon Mundial di Meteorologia na okashon di “Dia Mundial di Meteorologia 2015 – Konosementu di klima pa akshon di klima”

Organisashon Mundial di Meteorologia (OMM), komo susesor di Organisashon Internashonal di Meteorologia, ku a ser kreá na 1873, tin su mishon fundamental pa sostené paisnan di mundu den dunamentu di servisionan meteorológiko i hidrológiko, pa asina protehá bida i propiedat for di desasternan natural relashoná ku wer, klima i awa, pa asina sigurá ambiente i pa kontribuí na un desaroyo duradero. Esaki no por sosodé sin e opservashonnan, investigashonnan i operashonnan nesesario ku ta desaroyá komprondementu i konosementu di wer i klima.

For di 1961, Dia Mundial di Meteorologia ta konmemorá e lantamentu riba 23 di mart 1950 di e Konvenshon ku a establesé OMM i e kontribushon esensial ku Servisionan Nashonal di Meteorologia i Hidrologia ta duna na seguridat i bienestar di sosiedat. Tur aña e selebrashon aki ta enfoká riba un tema di interes aktual. E tema di e aña aki, “Konosementu di klima pa akshon di klima” no por ta mas di aktualidat, na momentu ku komunidat internashonal ta move den direkshon di desishonnan i akshonnan ambisioso pa enfrentá kambio di klima. E gastunan mará na keda sin tuma akshon ta haltu i lo bira mas haltu ainda si nos no aktua inmediatamente i na un manera determiná.

Informashon riba wer i klima, i su variabilidat i kambio, ta asina tantu inkorporá den nos bida diario – di pronóstikonan diario te perspektivanan di klima pa sierto temporada – ku tin biaha ta fásil pa lubidá e kantidat di opservashon, investigashon, kalkulashon i análisis ku tin tras di produktonan di informashon di wer i klima. Awendia, pa promedio, e pronóstiko di wer pa sinku dia adelantá ta mes presis ku e pronóstiko pa dos dia adelantá tabata 25 aña pasá i pronóstikonan klimátiko pa un temporada tambe a sigui bira mihó. Esaki a bira posibel danki na avansenan den remote sensing, inkluyendo imágen di satelit, mehoramentunan grandi den siensia i oumentonan dramátiko den poder di kòmpiuter. Progreso sientífiko den meteorologia i klimatologia durante di último 50 aña en bèrdat ta un di esnan mas signifikante di tur disiplina sientífiko.

Konosementu di klima, ku a ser kreá durante di último dékadanan, ta un fuente ku un balor grandi pa kalkulá i un kondishon pa tumamentu di desishon i pa akshon relashoná ku klima. Siensia ta duna nos tambe hopi konfiansa ku nos por kambia rumbo ainda i limitá kambio di klima na un nivel ku por manehá. Awendia tin tiki hende ku ta kuestioná e prueba ku tin kambio di klima i e responsabilidatnan ku nos tin pa loke ta futuro generashonnan. Konosementu di klima por i mester sostené e proseso aki, yudando tumadónan di desishon na tur nivel pa nan tuma e mihó desishonnan.

E asina yamá Global Framework for Climate Services, un inisiativa di Nashonnan Uní, dirigí pa OMM, a ser lantá ku eksaktamente e meta aki: pa hasi posibel e dunamentu di servisio klimatológiko, di tal manera ku por tuma desishonnan basá riba e mihó informashon posibel. Esaki ta un reto krusial pa tantu paisnan den desaroyo komo paisnan desaroyá i tin un benifisio potensial grandi pa siña di otro. Eksperienshanan i avansenan den desaroyo i aplikashon di servisionan di klima por ser kompartí komo ehèmpelnan di bon práktika i pa asistí otro pais den aseleramentu di nan ruta den direkshon di un adaptashon na klima.

Na nivel nashonal tambe Servisio Meteorológiko Kòrsou (MDC) ta trahando pa mehorá su konosementu di klima lokal i su kambionan pronostiká, asina direktor Dr. Albert Martis ta bisa. Investigashon resien di dato di klima ku ta kubri un periodo di 100 aña ta indiká kambio, dor di wak e kambio di tantu promedio komo ekstremonan di temperatura i kantidat di áwaseru. E resultadonan ta indiká ku Kòrsou no ta un eksepshon, pa loke ta toka kambio di klima.

Ora ku nos a wak temperatura na Kòrsou over di último dékadanan, nos a opservá ku tantu temperaturanan máksimo komo mínimo a subi mas o ménos mesun tantu na Kòrsou. Ounke ku nos a mira un bahada den kantidat di dia ku áwaseru, nos a ekperiensiá áwaseru mas intenso durante di último añanan komo tambe mas evento di áwaseru ekstremo.

E resultadonan aki a pone ku mester a revisá e plan di limitashon i prevenshon di desaster di MDC. Den un proyekto finansiá dor di USONA i Gobièrnu di Kòrsou, komo parti di un sistema di atvertensha trempan, MDC a instalá ocho stashòn di wer outomátiko, dos stashòn marítimo i un stashòn sísmiko riba nos isla. Esaki a resultá den un kapasidat di monitoriá ku ta kuater biaha mas grandi ku ántes. Mas aleu, el’a desaroyá, bou di e mesun proyekto aki, un aplikashon di atvertensha pa inundashon, hasiendo asina posibel pa pronostiká eventonan di inundashon mihó den vários komunidat na Kòrsou i di tal manera krea un produkto di atvertensha adekuá pa komunidat. E mesun sistema aki por ser usá tambe pa duna rekomendashon pa sektor di planifikashon urbano i pa yuda den maneho di desaster. Na yüni di e aña aki lo instalá un radar di wer nobo pa sigui mehorá kapasidat di monitoriá di MDC.

Apesar di e progresonan aki, tin ketu bai mas kos pa hasi i logra riba e tópiko aki. MDC lo sigui mehorá su servisionan di pronostiká, atvertí i di klima, pa asina kontribuí na un limitashon di e riesgonan di klima i pa fomentá un desaroyo duradero.

Pa konkluí, mi ta pidi tur Miembro di OMM, tur gobièrnu i sivilisashon pa kompartí i apliká konosementu di klima pa un akshon di klima fuerte, pa asina minimalisá e riesgonan di klima i sigurá un desaroyo duradero.

PARTIDO MAN TA DENUNSIA ABUSU DI PODER I POLÍTIKA ANTI DEMOKRATIKO, ANTI PAS I TRANKILIDAT NA KORSOU


WILLEMSTAD – Direktiva di Partido MAN a tuma nota siman pasa di un situashon ku a tuma lugá, kaminda un komunikado di kro. Giovanni Atalita a keda konfundí ku un komunikado di Promé Minister den Tele Notisia. Direktiva di Partido MAN a tuma nota tambe ku diskulpa a keda pidi na tres okashon den e kaso aki, kaminda klaramente por a mira ku ta un eror humano a tuma lugá i nada mas. Ta bon pa informá ku Partido MAN ta un organisashon Sosial Demókrata, kaminda su miembronan, siempre enkuando manteniendo nan mes den liña ideológiko di nos partido politiko, ta liber pa duna nan opinion riba akonsentimientonan ku ta tumando lugá den nos pais. Den kaso di nos Vise Presidente, kro.

Giovanni Atalita, esaki no tabata diferente, kaminda komo un polítiko na Kòrsou, el a duna su opinion personal, sigur den akonsentimentunan di siman pasa na pais Aruba. Un i tur ku hasi un análisis di kiko a sosodé, por mira klaramente ku ta un fayo humano, kaminda a bruha un kos den otro, ku den forma inmediato a keda koregí, manera por sosodé rònt mundu.

Continue reading PARTIDO MAN TA DENUNSIA ABUSU DI PODER I POLÍTIKA ANTI DEMOKRATIKO, ANTI PAS I TRANKILIDAT NA KORSOU

Update aanhouding ex minister George Jamaloodin


WILLEMSTAD – Vroeg in de ochtend van donderdag 24 juli 2014 is de 46-jarige Curaçaoenaar G.R.M.J. bij een appartementencomplex in de omgeving van Ser’i Lora aangehouden. De aanhouding houdt verband met het onderzoek “Maximum”, zijnde het onderzoek naar de intellectuele daders van de moord op Helmin Wiels.
Op verzoek van de Officier van Justitie en onder leiding van twee rechter-commissarissen hebben er voorts ook een aantal huiszoekingen plaatsgevonden. Er is huiszoeking verricht bij het appartement alwaar G.R.M.J. werd aangehouden en twee woningen gelegen te respectievelijk Steenrijk en Steenen Koraal. Er werden ook huiszoekingen verricht bij een hotel in de binnenstad en een bedrijfspand in Saliña. Bij verschillende van deze panden zijn voorwerpen in beslag genomen die van belang kunnen zijn voor het onderzoek.

G.R.M.J. is voor de duur van twee dagen in verzekering gesteld. Mocht de verlenging van de inverzekeringstelling noodzakelijk worden geacht, dan zal G.R.M.J. op vrijdag 25 juli 2014 worden voorgeleid voor de rechter-commissaris, die de rechtmatigheid van de aanhouding en van de inverzekeringstelling van de verdachte G.R.M.J zal moeten toetsen. Aan G.R.M.J. zijn beperkende maartregelen opgelegd. Hij mag, afgezien van zijn advocaat en de reclassering, voorlopig geen contact hebben met de buitenwereld.

In het belang van het onderzoek kunnen op dit moment geen nadere mededelingen worden gedaan.

Manera Minister di Hustisia a anunsiá resientemente Kuerpo Polisial


N.D.M
N.D.M

WILLEMSTAD – Manera Minister di Hustisia a anunsiá resientemente Kuerpo Polisial Kòrsou huntu ku diferente otro organisashon hudisial riba nos isla, ta organisando sierto strategianan pa por baha i frena e ola di kriminalidat ku tin riba nos isla.

Relashoná ku e insidente ku a tuma lugá dia 15 di yüli último na Aeropuerto Hato, Minister di Hustisia a disidí ku ta bai kuminsá mesora ku akshonnan ku tabata plania pa kuminsá denter di poko.

E diferente organisashonnan hudisial entre otro, Kmar, Marina, Warda Kosta, Duana, PG, OM, VKC, Departamentu di Hustisia i representante di kompanianan di seguridat a duna di konosé ku nan ta dispuesto pa duna nan sosten pa por logra e meta kual ta un Kòrsou ku ménos kriminalidat.

E plan di urgensia ta hiba e nòmber di ”Ta basta Awor”

Minister di Hustisia a partisipá den su diskurso nashonal ku lo bai tuma medidanan drástiko i ku pueblo lo bai mira i sinti esaki. Polis huntu ku tur e partner nan ariba menshoná lo bai aktua ku man duru i ku firmesa. Tur esaki den kuadro di Lei. E akshonnan lo kuminsá awor i lo dura te ku kuminsamentu di aña 2015.

Pueblo ta bai mira mas blou, bèrdè i maron riba kaya durante oranan di dia i anochi. Ta bai habri un liña di telefon anónimo kaminda esun ku mira òf tende di un delito por mèldu esaki mesora.

 

Deklarashon di Promé Minister


Promé Minister Asjes na nòmber di gobièrnu di Kòrsou ta informá ku gobièrnu a tuma nota ku gran asombro di e tragedia grandi ku a tuma lugá awe ku un avion di e kompania aéreo Malaysia AIrlines, ku a sali for di Amsterdam pa despues konstatá ku esaki a kai den e parti ost di Ukranía.
Basa riba informashon risibí gobièrnu a komprondé ku den e avion aki tabatin un total di 280 pasahero i 15 miembro di crew di diferente nashonalidat ku a pèrdè nan bida. Loke ta hasi e tragedia aki mas tristu ta ku den e 280 pasaheronan aki gobièrnu a komprondé tambe ku tabatin 154 pasahero ku ta di nashonalidat Hulandes.
Promé Minister Asjes, na nòmber di pueblo di Kòrsou, ta uni su mes ku sobra di mundu pa ekstendé su kondolensia na famia di e víktimanan, i tambe na e komunidat Hulandes den su totalidat i tambe e sr. Mark Rutte huntu ku henter su gabinete ku e gran pèrdida aki. Djabièrnè gobièrnu di Kòrsou lo duna un “vlaginstructie” ofisial pa baha e bandera nan halfstòk den nos pais.

News Update


 

Willemstad, 13 yüli 2014
KOMUNIKADO

GEV. MIN. MARVELYNE WIELS SI TÍN KAPASASIDAT:
PERO PA DAÑA NOMBER DI KORSOU!
Sra. Marvelyne Wiels, nos Minister Plenipotensiario na Hulanda, Representante di Kòrsou serka Gobièrnu i Pueblo di Hulanda, Persona di Kontakto i Sosten pa tur yu di Kòrsou na Tera Friu awor si definitivamente a para bira nos Bèrgwensa Nashonal na Hulanda. Ora bo a kere ku sra. Wiels a logra kaba hasi tur kos posibel ku ta robes i reprochabel, e ta logra surpasá su mes i hasi algu pió.
Awor a bin sali na kla ku sra. Wiels a laga instalá ekiponan na Kas di Kòrsou pa por lesa tur e-mail, di trabou i privá, ku tur trahadónan na Kas di Kòrsou ta manda i risibí. Ademas e a pone ekipo pa por graba i skucha tur yamada telefóniko ku su personal ta hasi. Personal ku a bin deskubrí esaki a depositá un keho ofisial al respekto kontra sra. Wiels serka College Bescherming Persoonsgegevens, (CBP) ku ta e instansha ofisial na Hulanda ku tin e enkargo pa perkurá ku ta respetá privasidat di siudadanonan. Ademas tin leinan penal na Hulanda, meskos ku trouwens aworakí na Kòrsou, ku ta hasi e tipo di violashonnan aki di un persona su privasidat, un akto kastigabel ku kastigu di prison. Sra. Wiels a kore desmentí masha purá ku e no a hasi loke e ta ser akusá di dje, pero ya nos sa ta ki balor esei tin. Por ehèmpel, e a falsifiká su C.V. pa duna su mes mas importansha ku e tabatin, kaba ninga ku e a hasi esaki, pero e falsifikashon ta dokumentá pretu riba blanku. E a deklará ku Kas di Kòrsou por kai den otro kada momento, un èksküs pa bai un edifisio mas luhoso i gasta demasiado plaka na drechamentu di Kas di Kòrsou. Despues su mes Promé Minister mester a atmití ku no ta bèrdat ku tin ínstortingsgevaar’. E a tuma bòshi di famia i amigunan den servisio na Kas di Kòrsou. Personal tabata keda kontratá sin ku Konseho di Minister a bai di akuerdo ku esei anteriormente. Ta despues nan a dek sra. Wiels dor di un aprobashon posteriormente. E a gasta 300.000 florin di plaka di pueblo pa deshasí di e hefe di Informashon i Komunikashon di Kas di Kòrsou inhustamente, pa asina skapa un kaso den korte i yega na un areglo ku mester a kompensá e trahadó aki bòshi di plaka. Ademas tin hopi keho di demas trahadónan di Kas di Kòrsou, kaminda intimidashon i un tratu inkorekto ta normal pa sra. Wiels. E kontratista ku a keda enkargá pa drecha Kas di Kòrsou a deklará ku sra. Wiels a purba di oblig’é pa tuma famia di sra. Wiels den servisio. Sra. Wiels, huntu ku su bodyguardnan, a purba intimidá un miembro di prensa ku a skirbi di un manera kritiko riba dje.
I asin’aki tin mas kos dudoso, i awor e tapmentu. Nos ta puntra nos mes ku hefe di sra. Wiels ku ta sr. Asjes tabata na altura di esaki i si e òf Konseho di Minister a duna nan aprobashon òf hasta opdracht pa un ke otro. De paso nos kier bisa ku tin indikashon ku sra. Wiels purá purá laga kita (delete) tur e datonan grabá, den un intento en vano pa salba su peyego i esun di Asjes.

Ora Frakshon di MFK i otro partidonan di oposishon a pidi den un moshon den Parlamento pa Algemene Rekenkamer hasi un investigashon tokante di integridat di Sra. Wiels, e partidonan di koalishon, partido PAIS, PS, PNP i Sulvaran a bòm esaki. I esaki bou di preteksto ku ta laga Accountantsbureau SOAB hasi un investigashon, miéntras ku ta Rekenkamer sigun nos konstitushon i leinan ta e instansha ofisial indiká pa hasi investigashon riba petishon di Parlamento. E investigashon di SOAB ta unu pa tapa kos, no paso nos no ta kere den integridat di SOAB, pero paso nan por investigá solamente lokual bo pidi nan, i nos sa ku si yama SOAB den Parlamento pa bin duna splikashon nan ta bula pipa i ninga di bini Parlamento meskos ku a pasa ku e Fundashon FDRS. I ya e chef di sra. Wiels ku ta promé minister Asjes, ku tambe ta envolví, a bisa ku ta e kuentanan anual di Kas di Kòrsou so lo keda investigá i ku no lo investigá hende. I nan sa ku eseinan no ta tira lus riba e aktonan kuestionabel di sra. Wiels.

I asina pueblo di Kòrsou mester keda chambuká –otro palabra no tin- ku Marvelyne Wiels na Den Haag. Te ki dia? Ki maldat sra. Wiels mester hasi ainda pa e pakto diabóliko entre e i Asjes pa sostené otro “no matter what” porfin rementá? Ta kuantu kos di shouru partido PAIS PNP i esun ku a kue e asiento di PAR bai kuné Glenn Sulvaran ta keda aprobá, djis paso nan kier keda na poder?

Atentamente
Amerigó C.M. Thodé
Miembro di Parlamento
Frakshon di MFK

Dekadensha struktural – Skibi pa Nelson Pierre


WILLEMSTAD – Konsiderando e dekadensha generalisa di ultimo dekadanan den nos país den praktikamente tur área i sektor, no ta muchu difisil konklui ku tin un grupo kada dia mas grandi di yiunan di Korsou ku a bin ta konfronta problemanan emoshonal hopi agudo. Den nan tin un grupito ku ta sufri di malesanan di poder i permanentemente ta manifesta esaki den nan buskeda insistente di poder, unda ku e ta, den kua organisashon ku ta, sea priva of publiko. Nan intenshon semper ta pa haña e maksimo atenshon, pretendiendo demostra ku ta nan tin poder i ku ta nan ta disidi, apesar di ilogikanan struktrural.

Pa logra esaki, nan ta disfrasa di bondadoso, supuestamente atento na e bos i pensamentu di e otro, pero una bes ku nan logra nan obhetivo di korto plazo, ta pone di manifiesto nan karakter di dominio, ku kueste loke kueste, ta hasi tur lokual ta na nan alkanse pa nan permanese na poder i si tin di viola reglanan pa logra e ophetivo aki, esaki ta ser hasi sin pensa dos biaha. A yega asina lew, ku ta krea sierto leinan i reglanan dependiendo den kua area i sektor nan ta, pa nan por maniobra ku mas libertat buskando semper sasia sit di un kompleho profundo di konstante buskeda di atenshon.

Hopi biaha sinta riba stoelnan ku nan no tin e kapasidat pa atende ku e funshonnan ku e stoel ta eksihi i den otro kasonan, teniendo e kapasidatnan ta usa e stoelnan, e funshonnan, pa además di sasia nan komplehonan, enrikese nan mes i nan sirkulo di poder.

E proseso aki ta un di e motornan prinsipal di e deterioro ku nos país a bin ta pasa aden pa varios dekada kaba i ta parse ku no tin un generashon nobo ta lantando tampoko ku no ta padese di e enfermedat aki, ku no ta kasonan hopi aisla for di otro. Lokual nos ta konfronta awendia ta resultado di prosesonan ku a keda marka mas aya di inisio di e ultimo generashon i ku a penetra profundamente den politika lokal ku su influensha direkto den nvnan, fundashonnan i hinter e aparato publiko di gobiernu, kreando un atmosfera pisa, frustrante i komplika, egoísta, vengativo, meskla ku un ponementu di pia, boikot i ribirishi politiko konstante.

Kada tantu tempu ta sali algún kara nobo i semi- nobo ofresiendo komunidat un kaminda nobo i después nan ku nan ta brua den otro i sigui riba e mesun kaminda ku aki aya un pida dekorashon nobo, ku na kaminda nan ku nan mes ta ignora su eksistensha.

E dekorashon aki ta krea algu di emoshon nobo den komunidat, hopi gritu di protesta kontra e orden establese, pa después nos tur bisa un biaha mas……”nos no a spera e kos aki di nan”. Tantu raport, tantu diagnostiko sin kasi akshon i muchu menos resultado, ta e prueba maksimo ku algu ta robes den sikologia di esnan ku a bin ta maneha poder den nos país, i esaki, den tur area i sektor i no di gobernashon so.

 

Nelson Pierre

NOTISIA DI MOMENTU
NOTISIA DI MOMENTU